Oborine se odnose na količinu padalina u obliku kiše koja padne tijekom određenog vremenskog razdoblja, a obično se mjere u milimetrima (mm). Predstavljaju važan okolišni parametar koji utječe na kvalitetu zraka, atmosferske uvjete i raspodjelu onečišćujućih tvari.
U vanjskom okruženju oborine imaju značajnu ulogu u poboljšanju kvalitete zraka. Kiša može očistiti atmosferu uklanjanjem onečišćujućih tvari putem procesa poznatog kao mokra depozicija. Tijekom tog procesa kapljice kiše hvataju lebdeće čestice i topljive plinove, poput lebdećih čestica (PM), dušikova dioksida (NO₂) i sumporova dioksida (SO₂) te ih prenose na tlo. To često rezultira privremeno čišćim zrakom nakon kiše.
Međutim, oborine mogu imati i negativne učinke u određenim uvjetima. U područjima s visokim razinama onečišćenja zraka, kiša može pridonijeti stvaranju kiselih kiša. Do toga dolazi kada onečišćujuće tvari poput sumporova dioksida i dušikovih oksida reagiraju s vodenom parom u atmosferi, stvarajući kisele spojeve koji padaju na tlo i mogu štetiti ekosustavima, tlu, izvorima vode i infrastrukturi.
Oborine također utječu na raspršivanje i ponovno podizanje onečišćujućih tvari. Iako mogu smanjiti koncentracije čestica u zraku, mogu dovesti do povećanja onečišćenja na površinama, koje se kasnije može ponovno podići u zrak kada se površine osuše i čestice ponovno uznemire.
Iako oborine same po sebi nisu onečišćujuća tvar, njihovo praćenje zajedno s ostalim okolišnim parametrima pruža vrijedan kontekst za razumijevanje promjena u kvaliteti zraka. Može pomoći u objašnjenju kratkoročnih poboljšanja razina onečišćenja i omogućiti preciznije tumačenje podataka o kvaliteti zraka.
Oborine se ne mogu kontrolirati, ali razumijevanje njihova utjecaja može pomoći u procjeni okolišnih uvjeta i planiranju aktivnosti, osobito u područjima s promjenjivim razinama onečišćenja.